Najbitnije što otok Lastovo ima je zasigurno Lastovski “Poklad” (karneval) koji se priređuje svake godine i koji ima tradiciju staru gotovo 4 stoljeća.
Stara Lastovska predaja govori kako su katalanski gusari napali Korčulu, te poručili Lastovcima po glasniku, neka se i oni predaju. Lastovci se, međutim, naoružaju, a žene s djecom pođu u procesiji da na humu izmole pomoa u Sv. Jure. I zaista, oluja rasprši gusarsko brodovlje u kanalu, a Lastovci uhvate onog glasnika i za porugu ga provedu na magarcu kroz selo, pa ga za kaznu osude i spale.
Lastovo ima 46 crkvica, 46 polja i 46 otočića.
Najveći značaj ima crkva Sv. Kuzme i Damjana zaštitnika lastovske župe. 2000. godine se obilježava 1.000-ta godišnjica mjesta Lastova, otpora Lastovaca Mletačkom duždu Petru II Orseolu.
Na ovom “Carskom otoku” kako su ga nazvali rimljani boravili su stari Iliri, a grčko ime stanovnika otoka – Ladestanos govori da su ovdje prebivalii Dorani.
U vrijeme dubrovačke uprave je iznad sela i župske crkve izgrađen knežev dvor, u čijem se jednokatnom prostoru nalazio stan, ured, i tamnica. Taj dvor je srušen u XIX. stoljeću i na njemu je podignuta neorenesansna palača jedne lastovske obitelji.