Kopački rit je poplavno područje desnog zaobalja Dunava na sjeveroistoku Hrvatske, u kutu što ga čine Drava i Dunav. To je jedna od najvećih fluvijalno-močvarnih nizina u Europi. Osnovno ekološko obilježje Kopačkom ritu daje dinamika plavljenja, tako da o intenzitetu plavljenja ovisi izgled cijelog prostora. Mozaično raspoređeni dijelovi ritskog kopna i ritskih voda mijenjaju svoju veličinu, oblik i funkciju ovisno o količini nadošle vode. Unatoč jednoličnu nizinskom izgledu, mikroreljefna struktura Kopačkog rita je vrlo složena. Ističu se velike udubine trajno ispunjene vodom – tzv. jezera, povremeno plavljene površine – tzv. bare, te udubine kojima struji voda – kanali i fokovi. Najveće jezero je Kopačko jezero, a najdublje je Sakadaško jezero. Kanali su veza između toka Dunava i Drave, a postoji i splet kanala koji čine vodene veze unutar rita. Najveći dotok vode u rit je iz Dunava, a puno manji dotok vode iz Drave. Zbog svoje očuvanosti kao rijetkog ritskog ekosustava, velike biološke raznolikosti i izuzetne znanstvene i ekološke vrijednosti, Kopački rit je 1967. godine zaštićen statusom Upravljanog prirodnog rezervata na površini od 17.730 hektara. Uže područje rezervata od 7.220 hektara 1976. godine je dobilo status Specijalnog zoološkog rezervata, a šire područje od 10.510 hektara status Parka prirode. Međunarodni značaj Kopačkog rita potvrđen je 1993. godine uvrštavanjem na popis međunarodno značajnih močvara, sukladno Ramsarskoj konvenciji.
