Stari Šibenik spada među najveće i najbolje očuvane izvorne srednjovjekovne gradove. Njegova povijesna jezgra, koja se počela razvijati krajem 14. i početkom 15 stoljeća, uključena je u zaštitnu zonu katedrale sv. Jakova koja je od 2000. godine pod zaštitom UNESCO-a kao dio svjetske kulturne i povijesne baštine.
Sadašnji izgled dobila je od sredine 15.do sredine 17. stoljeća kada je Šibenik zahvaljujući trgovini solju, vinu i pomorstvu i prihodima od mlinova na rijeci Krki doživio gospodarski i kulturni procvat. Iz tog razdoblja potječu šibenske kuće, palače i ulice te katedrala s. Jakova i Velika gradska vijećnica.
Prateći europske graditeljske i umjetničke trendove ali poštujući vlastitu graditeljsku tradiciju Šibenčani su sagradili kuće i palače s raskošnim portalima, unutarnjim dvorištima s bunarima i neobičnim ugaonim stupovima.
Arhitektonski pečat dao mu je Juraj Dalmatinac, jedan od najvećih europskih graditelja i umjetnika toga doba.
Sredinom 17. stoljeća grad je pogodila epidemija kuge. Preživjelo 1500 od 12 000 njegovih stanovnika i samo 10 od 150 plemićkih obitelji. Stari Šibenik kojim danas šećemo kamena je kapsula u kojoj je vrijeme tada stalo.
Kulturno povijesna baština Šibenika seže od čudesne pretpovijesne Venere s Pokrovnika i misterioznog ritona iz Danila, rukotvorina prvih ljudi koji su prije 7000 godina sijali žitarice, živjeli u naseljima i uzgajali pripitomljene životinje do prvog svjetskog sustava proizvodnje, prijenosa i distribucije izmjenične struje u svijetu iz 1895. godine.
Najveća umjetnička i graditeljska blaga Šibenika potječu iz njegova zlatnog doba koje je trajalo od kraja 14. do sredine 17. stoljeća kada je postao riznicom umjetničke i graditeljske baštine.
Uz četiri šibenske tvrđave, čuvarice šibenske povijesti i revitalizirane kulturne perjanice grada, najpoznatiji simboli grada Šibenika su dva UNESCO spomenika katedrala sv. Jakova i tvrđava sv. Nikole.
Najveći dio šibenskog blaga moguće je vidjeti i doživjeti dok se šeće drevnim ulicama, a vrijedi zaći i u njegove muzeje, crkve, povijesne zbirke i galerije u kojima se kriju mnoga neočekivana iznenađenja i vrijedni duhovni događaji.
U okolici Šibenika svakako treba razgledati bizantsku utvrdu Gradinu na otoku Žirju, ostatke rimskih gradova Scardone, Ridera, Burnuma i Varvarie, arheološki perivoj Danilo, dvojnu ranokršćansku crkvu iz 6. ili 7. stoljeća na Srimi te ostatke grada Bribira na Bribirskoj glavici u kojem su u 13. stoljeću stolovali vladari prvih hrvatskih državnih tvorevina.
Auor fotografije: M. Pilić